KINESKI VODENI ZMAJ - Physignathus cocincinus
tekst napisao: Ivan Kostov
Njega Kineskog (Azijskog) vodenog zmaja (Physignathus cocincinus) slična je njezi Australskog vodenog zmaja (Physignathus lesueuri) koji je u Australiji najstrože zaštičen i čija je prodaja u komercijalne svrhe zabranjena, premda ima nekih manjih morfoloških razlika. Australski su tamniji (smeđe boje sa svjetlijim dijagonalnim prugama) i krupnije građe, dok su azijski travnato zelene boje i nešto manji. U ovom tekstu bavit ćemo se samo kineskim vodenim zmajevima (Physignathus cocincinus).
Mlade jedinke koje su se upravo izvalile dugačke su 10-15 centimetara od čega više od dvije trećine čini rep, no ubrzo narastu. Mužjaci prema literaturi narastu do 90 cm, a ženke do 60 cm. Od toga 70 – 75% otpada na rep kojim se vodeni zmajevi koriste za balansiranje prilikom penjanja po krošnjama stabala koja rastu uz vodu. Glava im je oblika trostrane prizme s visoko smještenim ocima. Jezik im je ljepljiv, pa tako lakše love piljen. Zubi vodenog zmaja su relativno mali i vrlo oštri tako da s lakoćom love i drže svoju hranu (uglavnom kukci i mali kralježnjaci).
Na vrhu glave nalazi se tamna točka promjera 1-2 mm (tzv. treće oko) za koje se vjeruje se da služi pri termoregulaciji, a neki vjeruju da je treće oko zaduženo i za regulaciju ciklusa parenja, no njegova funkcija nije do kraja razjašnjena). Noge vodenog zmaja vrlo su snažne i dugačke kao i kod većine arborealnih (koji žive na drveću) guštera, a na sve četiri noge ima po pet oštrih kanđi koje uveliko pomažu pri penjanju.
Držanje vodenog zmaja zahtjeva dovoljno velik terarij-akvarij koji treba urediti urediti u tropskom stilu. Održavanje klasičnog akvaterarija (dno terarija ispunjeno vodom)vrlo je komplicirano i zahtjeva velike zahvate prilikom cišcenja pogotovo vodenog dijela terarija, pa se preporuča postaviti veću plastičnu posudu 40x40 cm (staklene imaju oštre i tvrde bridove) koju smjestimo ispod grane za sunčanje. Terarij bi trebao imati dimenzije barem 150x50x80 cm.
Terarij također mora biti dobro pokriven jer ako postoji i najmanja šansa da se pobjegne, budite sigurni da će je gušteri iskoristiti.
Pokazalo se da su primjerci koji su uzgojeni u uzgajalištima u zatočeništvu manje skloni stresu te pokazuju veću tolerantnost prema ljudima.
Temperatura u terariju mora varirati danju od 25°C u hladnijem dijelu terarija do 35-40°C ispod lampe za suncanje, dok noćna mora biti izmedu 20-25°C.
Najbolje da temperaturu provjerite prije kupnje guštera na nekoliko mjesta u terariju, tek kad nekoliko dana terarij funkcionira unutar zadanih parametara smijete pustiti guštera.
Terarij treba namjestiti granama promjera 1-1,5 debljine gušterovog tijela i to tako da je barem jedna grana smještena ispod reflektorske lampe («Hot Spot»). Na istom dijelu terarija gdje se nalazi reflektorska lampa treba na dno ili još bolje, ispod dna terarija postaviti podni grijač. U jedan dio terarija (najbolje ispod grane za sunčanje, tj. ispod reflektora/iznad podnog grijača) stavi se dovoljno velika plastična posuda (kao što je gore napomenuto - takva da se gušter u nju može komotno smjestiti) ispunjena temperiranom vodom. Važno je znati da ovi gušteri obavljaju nuždu gotovo iskljucivo prilikom kupanja, pa je vodu neophodno mijenjati svakodnevno ili čak više puta dnevno. Pri svakoj izmjeni vode posudu treba dobro oprati, a jednom tjedno je i sterilizirati potapanjem u 5%-tnu otopinu izbjeljivača na bazi klora(«varikina»). U kopneni dio terarija, kao podloga može se staviti treset ili suho lišce ako preferirate prirodan izgled, ili tepison (tzv. umjetna trava) ili novine koji ne izgledaju baš sjajno, ali je tako lakše održavati higijenu.
O vrsti podloge ovisi higijena cijelog terarija. Kiselije tresetaste podloge bolje upijaju organske tvari.
Biljke koje koristimo moraju biti s popisa netoksičnih biljaka, a isto vrijedi i za grane (preporuča se bazga, vrba i vinova loza, te grane nekih voćaka. No nikako ne orah, hrast ili drveće s velikim udjelom tanina).
(Physignathus cocincinus) Kineski vodeni zmaj ili vodena agama je primarno mesojed (carnivora) odnosno hrani se kukcima i manjim kralježnjacima : glodavcima, pticama, žabama, a ponekad i ribom, no ne smijemo izostaviti hranu biljnog podrijetla koja je posebno važna kod ovog guštera: sitno nasjeckane banane ili jagode, bobičasto voce (grožde, kupine, maline, itd.), smokve te svježi listovi mladog maslačka (radića) trebaju se ponuditi najmanje tri puta tjedno.
Premda se Physignathus cocincinus u zatočeništvu hrani uglavnom insektima kao što su cvrčci, muhe, i neke vrste žohara, potrebno je naglasiti da je nužan velik oprez kod davanja crva brašnara ili fobasa, koji kod mladih zmajeva mogu uzrokovati crijevnu opstrukciju ili opstipaciju (zatvor) i prouzrocit smrt mladog guštera.
kod odraslih zmajeva preporuča se i povremeno dati mladog miša (starog nekoliko dana-engl. Pinky mice)
Kao i kod većine diurnalnih (dnevno aktivnih) guštera potrebno je nabaviti i specijalnu žarulju koja emitira određenu količinu UV zraka jer pomoću njih gušter sintetizira vitamin D3 koji je nužan za njegov normalan rast i danji razvoj.
Osim toga potrebno je nuditi hranu posutu s vitaminsko mineralnim pripravcima (najvažnije da sadrži visoke udjele kalcija i vitamina D3, a niže udjele fosfora i vitamina A) posebno dizajniranim za guštere, i to svakodnevno za mlade guštere (do godinu dana starosti) i ženke u gestaciji (trudnoca), a 2-3 puta tjedno za odrasle.
Vodeni zmajevi se mogu držati u parovima ili u skupini 1 mužjak + 2 ili više ženki, ali im onda treba omogućiti znatno veći prostor.
Stavimo li u isti terarij dva odrasla (spolno zrela) mužjaka sigurno je da će se boriti do smrti (posljedica urođenog teritorijalnog ponašanja).
Pri leženju jaja, ženka će iskopati rupu u supstratu (potrebno je postaviti oko mjesec dana ranije posudu s zemljom ili mješavinom vlažnog pijeska i treseta u kojoj će ženka napraviti gnijezdo) te u nju položiti 8-14 jaja koja se na temperaturi od 28~30°C inkubiraju oko 60 dana, nakon čega se izležu mladi gušteri.